Usporen razvoj govora

Prvi problemi koji se javljaju u najranijoj dobi djeteta su usporeni razvoj govora, zaostao razvoj govora i nedovoljno razvijen govor koji se odnose na neadekvatan razvoj govora, a terminologija se mijenja ovisno o kronološkoj dobi djeteta.

Dijagnoza usporeni razvoj govora odnosi se na zaostajanje dok je govor još u razvoju (najčešće do tri-četiri godine). Djeca razumiju govor svoje okoline, ali se služe rečenicama koje nisu primjerene kronološkoj dobi. U toj dobi djeca bi se već trebala služiti gramatički ispravnim rečenicama i to ne onim najjednostavnijim.

Zaostao razvoj govora postavlja se kao dijagnoza kod djece koja se nalaze u dobi od tri do sedam godina.

Nedovoljno razvijeni govor nalazimo kod djece koja su navršila šest-sedam godina, ali im je govor pojmovno siromašan, rečenice kratke i agramatične.

Alalija se nalazi na dnu kontinuuma, a odgovara terminu negovorenje. U najtežim slučajevima dijete ne samo što ne govori nego i ne razumije tuđi govor. To možemo primjetiti kod djeteta već od godinu i pol dana. Naime u toj dobi dijete bi već trebalo razumijeti mnogo toga, npr. svakodnevne rečenice, a situacijski i puno više.